Kao simboli terora i noćnog života, yakuze su opasni članovi japanske mafije.
Riječ Yakuza nastala je prije više od 400 godina pod šogunatom Tokugawa. “Ya” znači osam, “ku” znači devet, a “za” je ekvivalent broja 3. Kakve veze ovaj niz brojeva ima s organiziranim kriminalom? Pa, treba znati da izraz yakuza potječe iz vrlo popularne japanske kartaške igre tog vremena. Kombinacija ya-ku-za zapravo je bila gubitnička ruka. Zato ovaj pojam u širem smislu označava društvene izopćenike.
Otkrijte povijest, organizaciju i aktivnosti najbogatije mafije na svijetu.
Podrijetlo i povijest yakuza
Podrijetlo yakuza seže u Edo razdoblje. Prema jednoj teoriji, yakuze su nasljednici bakutoa i tekiya. Prvi su upravljali kockarnicama i vodili sajmove, dok su drugi bili putujući trgovci sitnicama. Te su obitelji okupljale sve društvene otpadnike. Od svojih predaka, članovi japanske mafije zadržali su određene rituale poput tetoviranja i odsijecanja prstiju.
Druga hipoteza, koju podržava kriminalni sindikat, tvrdi da su yakuze plemeniti potomci machi-yakkoa (gradskih sluga). Oko 1603. godine, mnogi samuraji bez gospodara ili ronini postali su razbojnici. Nazivali su ih kabuki-mono, što znači “luđaci”, zbog njihova nasilja prema stanovnicima i ekstravagantnog stila. Machi-yakkoi su bili protivnici kabuki-mona. Stoga, kako bi popravili svoj ugled, yakuze se vole predstavljati kao djeca machi-yakkoa, vatrenih branitelja slabijih. Ipak, prema povjesničarima, yakuze su vjerojatnije potomci kabuki-mona.
Organizacija klanova i rituali
Japanska mafija po svojoj organizaciji nalikuje sicilijanskoj. Riječ je o velikoj obitelji sastavljenoj od klanova, kojom upravlja hijerarhija, istovremeno piramidalna i patrijarhalna, s vezama filijacije. Veliki šef, nazvan oya, zaštitnički je otac cijele obitelji, dok novi članovi predstavljaju “djecu”.
© Jiangang (Getty Images)
Kao nasljednici bushida, samurajskog kodeksa ponašanja, yakuze su zadržali određene rituale poput tradicionalnog tetoviranja zvanog Irezumi. Seppuku ili hara-kiri, koji se nekada često prakticirao među samurajima, primjenjuje se i na yakuze u slučaju vrlo teškog prijestupa. Također, praksa yubitsumea, koja se sastoji od odsijecanja malog prsta u slučaju neispunjavanja dužnosti, nije rijetka, što objašnjava zašto mnogi yakuze nemaju sve prste. Izvorno, ovo samoozljeđivanje otežavalo je rukovanje mačem i slabilo jakuzu.
Novi članovi yakuza sudjeluju u ceremoniji inicijacije zvanoj Sakazuki. Tijekom ovog rituala, sudionici su odjeveni u kimono. Oya i novi yakuza razmjenjuju zdjelu sakea, predmet koji postaje simbol obiteljske veze. Također, kada yakuza vrati svoju zdjelu sakea, to znači da se trajno isključuje iz klana.
Tetoviranje kod yakuza
Vrlo šareni motivi prekrivaju značajan dio tijela, obično leđa, stražnjicu, bedra, prsa i ruke. Ipak, neki dijelovi ostaju goli jer Irezumi mora biti moguće u potpunosti sakriti odjećom. Tako lice, ruke, stopala i okomita linija sredinom prsa ostaju čisti.
Izvorno, tetoviranje kod yakuza bilo je obred inicijacije za nove članove koji su tim ritualom dokazivali svoju hrabrost i odanost. Poput plemića koji su nosili grbove, yakuze su se tetovirali kao znak pripadnosti klanu. Motivi su predstavljali snage yakuze, poput odlučnosti (Koi šaran), hrabrosti (tigar), moći (zmaj) ili simbola prolaznosti života (cvijet trešnje).
Aktivnosti japanske mafije
Zastrašivanje i ucjena uobičajena su sredstva pritiska koja yakuze koriste kako bi postigli svoje ciljeve.
Reketarenje i financijske špekulacije
Jeste li znali da je jedna od omiljenih aktivnosti yakuza reketarenje? Naime, članovi japanske mafije posebno ciljaju velike tvrtke. Zahtijevaju mjesečne poreze feudalnog podrijetla, zvane desetine, u zamjenu za svoju zaštitu. Neki čak kupuju dionice kako bi vršili utjecaj u upravnim odborima. Udio japanskih tvrtki pogođenih ovim reketarenjem je golem, procjenjuje se da je oko polovica njih žrtva.
Članovi mafije također su prisutni u tržišnim i nekretninskim špekulacijama. Nije bez razloga što ih se sumnjiči da su odgovorni za gospodarsku krizu 1990. godine.
© Lorenzo Moscia
Trgovina drogom i oružjem
Trgovina drogom je bez sumnje najunosnija aktivnost yakuza. Iako je zakon o narkoticima u zemlji izlazećeg sunca vrlo strog, njihove mreže ostaju iznimno moćne.
Trgovina oružjem također je česta aktivnost yakuza. Članovi se opskrbljuju u susjednim zemljama kako bi preprodavali oružje po puno višim cijenama u Japanu.
Kockanje
Kockanje je domena yakuza u Japanu već nekoliko stoljeća. To seže do njihovih predaka (bakutoa) koji su već tada briljirali u tom području. Pachinko, vrsta flipera križanog sa slot aparatom, posebno je popularna igra u Japanu. Toliko da predstavlja treći nacionalni izvor zabave nakon ugostiteljstva i turizma.
Prostitucija
Yakuze također kontroliraju dio ilegalnih migracija opskrbljujući mreže prostitucije i iskorištavajući rad ilegalnih radnika. Štoviše, duboko su uključeni u seksualnu industriju.
Politika
Utjecaj kriminalnog sindikata toliki je da je mafija preuzela političke poluge moći još od kraja Drugog svjetskog rata.
Yakuze u fikciji
Kao zastrašujući i moćan lik, yakuza je široko zastupljen u japanskoj kinematografiji. Filmovi o japanskoj mafiji postali su poseban žanr, “yakuza eiga“. Isto tako, videoigre i mange nisu dugo čekale da se prožmu mračnim svijetom organiziranog kriminala.
Japanska mafija je bez sumnje najveća kriminalna organizacija na svijetu. Jednako opasna koliko i lukava, stoljećima terorizira Japance. Ipak, yakuze polako nestaju jer se danas njihov broj procjenjuje na 50 000, dok ih je 1960-ih bilo 180 000.
Naslovna slika: Kenichi Shinoda, šef najveće yakuza bande, Yamaguchi-gumi, u Tokiju, 9. travnja 2011. JIJI PRESS/AFP
