U Japanu postoje stotine sretnih amajlija, talismana i amuleta koji se razlikuju ovisno o regijama, božanstvima, vjerovanjima i područjima života (zdravlje, sreća, uspjeh, ljubav, bogatstvo, postignuća…). Ove se sretne amajlije na japanskom nazivaju engimono. Velika većina Japanaca vjeruje u dobru (i lošu) sreću, a mnogi posjeduju jedan ili više engimono predmeta. Obično se ti talismani kupuju u hramovima i svetištima. Najbolje vrijeme za nabavku jednog je ubrzo nakon Nove godine kako biste osigurali dobru sreću i uspjeh za godinu koja dolazi. Bez obzira vjerujete li u to ili ne, japanske sretne amajlije također su prekrasni suveniri koje možete donijeti s putovanja. U ovom članku predstavljamo 15 najpopularnijih japanskih sretnih amajlija (kako među Japancima, tako i među turistima).
Maneki Neko, mačka koja donosi sreću

Maneki neko je figurica koja prikazuje mačku koja se smiješi, sjedi na stražnjim nogama s jednom ili dvije podignute prednje šape iznad uha. Neke figurice imaju pomičnu šapu koja se njiše naprijed-natrag. Za Japance ova gesta poziva ljude da im priđu, iako bi zapadnjaci u tome prije vidjeli gestu pozdrava ili mahanja. Štoviše, izraz “maneki neko” može se prevesti kao “mačka koja poziva“.
Ova japanska sretna mačka poznata je po tome što privlači sreću, bogatstvo i blagostanje svom vlasniku. U Japanu je možete pronaći na ulazima u trgovine i poslovne prostore kako bi privukla kupce. Postoje brojne legende povezane s maneki neko koje govore o njezinu podrijetlu i povijesti.
Daruma, simbol ustrajnosti

Daruma je okrugla figurica od papir-mašea s velikim otvorenim očima, impozantnim brkovima, gustim obrvama i vrlo intenzivnim izrazom lica. Vrlo često je crvene boje, no danas se može pronaći u raznim bojama. Daruma je japanska sretna amajlija koja će vam pomoći u ostvarenju vaše najdraže želje.
Kada kupite daruma lutku, njezine su oči prazne, bez šarenica. Prvi korak je nacrtati prvo oko dok formulirate svoju želju ili cilj. Cilj mora biti ostvariv jer lutka ne čini čuda. Zatim figuricu stavite na vidljivo mjesto u svom domu kako biste je svakodnevno viđali. Njezina fizička prisutnost podsjećat će vas na cilj koji ste si postavili i poticati vas na akciju. Kada postignete svoj cilj, možete nacrtati drugo oko.
Ali odakle dolazi ova lutka bez ruku i nogu? Neobična priča o Darumi povezana je s pričom o redovniku Bodhidharmi, začetniku Zen budizma u Japanu, koji je proveo devet dugih godina meditirajući, bez micanja i spavanja, sve dok nije izgubio svoje udove.
Omamori, zaštitni amulet

Omamori dolazi u obliku male torbe od tkanine (brokatna svila) koja je šareno i lijepo ukrašena. Ova mala torbica obično sadrži talisman ili komadić papira na kojem je ispisana molitva i ime božanstva koje nas treba štititi. Jednom kada se zatvori, ne smije se otvarati jer bi to moglo donijeti nesreću.
Ovi omamori su vrlo moćni zaštitni amuleti. Natpisi na kanji pismu izvezeni na tkanini označavaju područje života u kojem je amulet učinkovit: sreća, ljubav, zdravlje, novac, školski uspjeh i mnoga druga. Kako biste imali koristi od zaštite ovog japanskog amuleta, savjetuje se da ga uvijek nosite sa sobom. Neki ga stavljaju u novčanik, drugi ga koriste kao privjesak za ključeve. U Japanu se ova sretna amajlija može kupiti u većini svetišta i budističkih hramova.
Omikuji, papir koji predviđa budućnost
(Izvor: japanda.fr)
Omikuji je mala traka papira na kojoj je napisano dobro ili loše proročanstvo. Na japanskom, izraz omikuji znači “ostvariti Božju volju”. Nekada je bio običaj tražiti savjet bogova prije donošenja velike odluke, a ovaj nasumično izvučeni komadić papira služio je kao božanska poruka. Danas se omikuji najčešće izvlače tijekom prvog posjeta hramu ili svetištu u godini. Za to je dovoljno dati mali prilog (100 do 200 jena) kako biste nasumično izvukli štapić na kojem je napisan broj koji odgovara određenoj ladici. Otvaranjem ladice otkrivate mali smotani komadić papira na kojem je napisano predviđanje. Ako se radi o blagoslovu, možete pažljivo čuvati taj papirić u novčaniku. Ako se, naprotiv, radi o prokletstvu, možete vezati traku papira oko grane bora ili na konopac unutar svetišta kako vas nesreća ne bi pratila izvan njega.
Ema, drvena pločica koja ispunjava želje

Ako imate sreće posjetiti šintoističko svetište u Japanu, zasigurno ćete vidjeti brojne male drvene pločice obješene, s crtežom na jednoj strani i željom na drugoj. Ove drvene pločice nose naziv ema i omogućuju vam da napišete želju javno, u nadi da će je pročitati kami – ili šintoističko božanstvo – koje boravi u svetištu. Svatko može napisati želju koju želi. Tako možete pronaći molbe za zaštitu obitelji, dobro zdravlje, poslovni prosperitet ili sreću u ljubavi. Tijekom ispitnih rokova, mnogi studenti odlaze u svetišta posvećena bogu učenja kako bi napisali svoju želju za uspjehom na ema pločici.
Senbazuru, vijenac od tisuću origami ždralova

Senbazuru je vijenac sastavljen od 1000 origami ždralova, povezanih koncem. Ova sretna amajlija potječe iz stare japanske legende koja kaže da će “onaj tko uspije napraviti 1000 origami ždralova vidjeti kako mu se ispunjava najdraža želja”. Obično se radi o želji za ozdravljenjem, dobrim zdravljem i dugim životom. Naime, ždral je u Japanu ptica sretnica kao i simbol dugovječnosti jer se kaže da “ždral može živjeti do 1000 godina”. Senbazuru se često daruje bolesnoj osobi kako bi joj se poželjelo brzo ozdravljenje, ili tijekom vjenčanja ili rođenja djeteta kako bi se poželio dug život pun sreće.
Koinobori, šaran koji donosi sreću dječacima

Na japanskom, izraz koinobori znači “šaranska zastavica” i odnosi se na vjetrokaz u obliku koi šarana. Ova ukrasna riba raznih boja u Japanu je simbol snage, hrabrosti, ustrajnosti, uspjeha i muškosti. Kineska legenda kaže da se koi šaran, nakon što uzvodno prepliva Žutu rijeku, pretvara u zmaja prije nego što poleti.
Koinobori se podižu na vrh bambusovog štapa tijekom državnog praznika Kodomo no hi koji se održava svake godine 5. svibnja. Iako se ime ovog praznika može prevesti kao “dan djece”, on je zapravo namijenjen slavljenju svih dječaka u zemlji (djevojčice također imaju svoj festival 3. ožujka, poznat kao Hina matsuri). Tijekom ovog praznika, obitelji s jednim ili više dječaka ističu koinobori ispred svoje kuće kako bi odali počast snazi i ustrajnosti šarana, dvjema kvalitetama koje se vrlo cijene kod dječaka.
Na vrhu bambusovog štapa obično je obješeno nekoliko koinobori zastavica. Prvi šaran, crne boje, najveći je i predstavlja oca. Drugi šaran je crvene boje i predstavlja majku. Konačno, svako dijete u obitelji simbolizirano je manjim šaranom.
Kokeshi, lutka koja utjelovljuje sreću i prosperitet

Kokeshi lutke su tradicionalni japanski predmeti koji potječu iz regije Tōhoku, na sjeveru Japana. Ručno izrađene od drva, ističu se svojim jednostavnim oblikom: cilindrično tijelo bez ruku i nogu, na kojem se nalazi okrugla glava. Njihov izgled često je obogaćen nježno oslikanim cvjetnim motivima koji simboliziraju ljepotu prirode.
Osim estetskog aspekta, Kokeshi lutke nose snažnu simboliku. Tradicionalno se daruju kao znak prijateljstva ili ljubavi, utjelovljujući želje za srećom i prosperitetom. U japanskoj kulturi ove se lutke smatraju sretnim amajlijama koje mogu zaštititi domove od zlih duhova i osigurati miran život svojim vlasnicima.
Svojom jednostavnošću i umirujućom aurom, Kokeshi lutke nastavljaju privlačiti one koji u svoju svakodnevicu žele unijeti malo japanske mudrosti i sreće.
Shichi fukujin, sedam bogova sreće

Shichi fukujin su sedam božanstava sreće, blagostanja i dobre sudbine. Ako rastavimo njihovo ime, vidimo da shichi znači “sedam”, fuku znači “sreća”, a jin “bog”. U Japanu se broj 7 povezuje sa srećom, a ta božanstva simboliziraju sedam vrlina ljudskog bića: dugovječnost, poštenje, popustljivost, dostojanstvo, dobrotu, popularnost i priliku. Često su prikazani na brodu poznatom kao Takarabune, brodu s blagom.
Uoči japanske Nove godine, ovih sedam bogova sreće spušta se na Zemlju na brodu Takarabune kako bi nagradili najzaslužnije darujući im sreću i blagostanje za godinu koja dolazi.
- Hotei (布袋): bog obilja, ispunjenosti i zadovoljstva. Sa svojim osmijehom i velikim trbuhom, na Zapadu ga često zamjenjuju s Budom.
- Daikokuten (大黒天): bog bogatstva, prosperiteta i trgovine. Prikazan je s okruglim i nasmijanim licem, velikim trbuhom, vrećom riže i nekom vrstom čarobnog drvenog čekića (uchide no kozuchi).
- Ebisu (恵比寿): bog ribara, trgovaca i poštenog rada. Prikazan je s ribom u jednoj ruci i ribičkim štapom u drugoj.
- Jurojin (寿老人): bog dugovječnosti. Često je prikazan s bijelom bradom i štapom.
- Fukurokuju (福禄寿): bog dugovječnosti, mudrosti i muškosti. Prikazan je kao ćelavi starac s izduženom glavom, bijelom bradom i štapom.
- Bishamonten (毘沙門天): bog ratnik, zaštitnik budističkog zakona i vođa četiri Budina čuvara. Prikazan je s oklopom, pagodom u jednoj ruci i kopljem u drugoj.
- Benzaiten (弁財天): božica znanja, umjetnosti i znanosti, rječitosti i ljepote. Jedina žena u skupini, često je prikazana s biwa instrumentom (japanski žičani instrument) i zmijom pored sebe.
Podrijetlo ovih sedam bogova prekrasno je svjedočanstvo mješavine religija u Japanu. Naime, samo je Ebisu japansko božanstvo koje potječe iz šintoizma. Daikokuten, Bishamonten i Benzaiten vuku podrijetlo iz hinduističke religije, dok Hotei, Jurojin i Fukurokuju potječu iz budističkih i taoističkih religija iz Kine.
Tanuki, nestašni čuvar prosperiteta

Tanuki je legendarno stvorenje iz japanskog folklora, često prikazano kao rakunoliki pas s nestašnim izrazom lica. Često ilustriran s okruglim trbuhom, slamnatim šeširom i bocom sakea, Tanuki je poznat kao majstor transformacije i dobronamjerne obmane. U japanskoj kulturi on simbolizira sreću, prosperitet i lukavost. Često se mogu pronaći statue Tanukija ispred trgovina, gdje služe kao talismani za privlačenje prosperiteta i dobre sreće.
Komainu i Shisa, zaštitnici na vratima sreće

Komainu i Shisa su amblematski zaštitnici japanske kulture. Komainu, često nazivani “psi-lavovi”, postavljeni su ispred šintoističkih svetišta kako bi zaštitili sveta mjesta. Shisa su, s druge strane, slična mitološka stvorenja podrijetlom s Okinawe, obično postavljena u parovima na krovovima ili na ulazima u kuće. Dok jedan, otvorenih usta, tjera zle duhove, drugi, zatvorenih usta, zadržava dobru sreću. Ove statue simboliziraju zaštitu, sigurnost i blagostanje, čuvajući domove i svetišta od zlonamjernih sila.
Teru Teru Bozu, lutka koja tjera kišu

Teru Teru Bozu je mala tradicionalna japanska lutka napravljena od bijele tkanine ili papira, često obješena na prozore ili izvan kuća. Njezino ime se prevodi kao “redovnik koji sija”, što se odnosi na njezinu sposobnost da donese lijepo vrijeme. Japanci izrađuju i vješaju ove lutke, posebno prije važnih događaja ili razdoblja sadnje, u nadi da će otjerati kišu i privući sunčano nebo. Teru Teru Bozu postao je simbol želje za lijepim vremenom i, šire gledano, za ostvarenjem nada i želja.
Inu Hariko, vjerni pas koji čuva obitelj

Inu Hariko je figurica od papir-mašea koja prikazuje psa, a potječe iz Edo razdoblja. Ova figurica je posebno cijenjena kao sretna amajlija za djecu i trudnice. Budući da je pas simbol odanosti i zaštite u japanskoj kulturi, Inu Hariko se daruje kako bi donio zdravlje, sreću i sigurnost novorođenčadi i njihovim majkama. Često jarko obojen i ukrašen tradicionalnim motivima, Inu Hariko je simbol obiteljske sreće i dobrote.
Akabeko, crvena krava koja donosi zdravlje i hrabrost

Akabeko je crvena krava od papir-mašea koja potječe iz regije Aizu u Japanu. Prema legendi, ovo stvorenje je pomoglo u izgradnji budističkog hrama i odbilo napustiti mjesto nakon završetka radova. Akabeko je danas simbol otpornosti, hrabrosti i dobrog zdravlja. Tradicionalno se daruje djeci, a smatra se da štiti od bolesti, posebno od boginja. Sa svojim vratom koji se šarmantno njiše, Akabeko nije samo tradicionalna igračka već i sretna amajlija koja prenosi želje za zdravljem i snagom.
Kit Kat, čokoladica uspjeha

Da, dobro ste pročitali, ovdje govorimo o poznatoj čokoladici Kit Kat, onoj koju kupujete na automatu pored aparata za kavu u svom uredu. Dok u Francuskoj postoji samo u dva ili tri okusa, u Japanu postoje stotine različitih okusa, uključujući poznate Kit Kat s okusom matcha čaja, batata, cvijeta trešnje ili čak sojinog umaka! Ali što ova čokoladna poslastica radi na ovom popisu japanskih sretnih amajlija?!
U Japanu se ime ove marke izgovara “kitto katto” i vrlo je slično japanskom izrazu “kitto katsu“, što bi se moglo prevesti kao “uspjeh u svakom slučaju!”. Ovaj se izraz često koristi među studentima prije ispita, baš kao i “sretno!“. Po dolasku u Japan, marka Kit Kat usmjerila je svoje reklamne kampanje na tu sličnost kako bi se nametnula kao “čokolada sreće“. I to je bio pravi uspjeh. Školski uspjeh je vrlo važan u Japanu i u ovoj kulturi punoj vjerovanja, čokoladici nije bilo teško postati mala sretna amajlija u očima Japanaca, poklon koji se daruje studentu prije ispita.
Ova vas priča iznenađuje? Ipak, nije prvi put da je neka marka, uz pomoć marketinške strategije, uspjela prodrijeti u japansku kulturu. Od 70-ih godina, tradicionalni obrok za Božić u Japanu za veliku većinu Japanaca znači KFC.


