Obrazovanje je temelj svijeta sutrašnjice 🤔… Da, škola, osim što prenosi znanje, trebala bi pripremiti za život i usaditi vrijednosti. To posebno vrijedi u Zemlji Izlazećeg Sunca.
Iako je škola u Japanu poznata kao vrlo zahtjevna i selektivna, ona podučava korisne vrijednosti poput života u zajednici, poštovanja prema drugima i osjećaja odgovornosti.
Fokus na japanski školski sustav, koji je istovremeno zastrašujuć i inspirativan. 🤷♀️
🤓 Školski sustav u Japanu
Škola u Japanu, kao i u mnogim razvijenim zemljama, sekularna je i obvezna od 6. do 15. godine života. Štoviše, japanski školski kurikulum obuhvaća osnovno, srednje i visoko obrazovanje, kombinirajući javne i privatne ustanove.
👧 Dječji vrtić
Fuji Kindergarten – Tokio. Izvor: afilii.com
U Japanu postoje dvije vrste vrtića: yochien (幼稚園) koji ovisi o Ministarstvu obrazovanja i hoikuen (保育園), jaslice koje spadaju pod Ministarstvo zdravstva. Vrtić prima djecu od 3 do 6 godina. Igre, pjesme, plesovi, bojanje, čitanje priča, izleti – aktivnosti su raznolike i prilagođene najmlađima.
Od najranije dobi japanska djeca uče život u zajednici. Zato skidaju cipele na ulazu u ustanovu kako ne bi prljali zajedničke prostore i navikavaju se pospremati svoje igračke. U arhipelagu se malim učenicima često dodjeljuju odgovornosti poput zalijevanja vrta ili brige o razrednom hrčku.
U Tokiju je otvoren revolucionarni vrtić. Riječ je o kružnoj strukturi bez zidova, potpuno otvorenoj prema vanjskom svijetu i prirodi. U Fuji vrtiću djeca mogu slobodno ulaziti u druge razrede u bilo kojem trenutku.
🎒 Osnovna škola
Od 6. godine obrazovanje postaje obvezno i djeca pohađaju osnovnu školu shogakko (小学校) do svog dvanaestog rođendana. U Japanu su osnovne škole iznimno dobro opremljene. Nije rijetkost pronaći bazen, laboratorij, sportske dvorane ili glazbene sobe za prihvat djece tijekom izvannastavnih aktivnosti. Škola počinje ujutro u 8:30 i završava rano poslijepodne, što omogućuje bavljenje drugim stvarima nakon nastave. Tako se mnoga djeca bave sportskim i umjetničkim aktivnostima. Ovdje nema menze… obroci se odvijaju izravno u učionici. Zdravi su i uravnoteženi; savršeni za učenje pravilne prehrane od najranije dobi.
Tijekom tih šest godina osnovne škole, mali Japanci uče biti odgovorni za svoje stvari i poštivati pravila pristojnosti. Tako čiste svoju učionicu i zajedničke prostore. Isto tako, sami idu u školu, svi opremljeni istim šeširom i školskom torbom zvanom „randoseru“.
🧒 Niža srednja škola (kolegij)
Izvor: ichiban-japan.com
Niža srednja škola ili chugakko (中学校) na japanskom, traje tri godine. Od 12. do 15. godine učenici rade šest sati dnevno s pauzama od deset minuta između svakog sata. Poput francuskog obrazovnog sustava, učenici imaju jednog profesora po predmetu. Od niže srednje škole, radno opterećenje je zaista vrlo veliko i učenici ulaze u natjecateljski duh. Zato mnoga djeca uzimaju dodatne sate nakon škole. Učenici u arhipelagu imaju težak život. Tome se dodaje i vršnjačko nasilje koje je posebno rašireno u Japanu. Srećom, izvannastavne školske aktivnosti omogućuju otpuštanje pritiska u duhu zajedništva.
🙋♀️ Viša srednja škola (licej)
Japanski adolescenti kreću u višu srednju školu (koko 高校) s 15 godina i nastavljaju ciklus od tri godine s brojnim ispitima. Dani traju 6 do 8 sati nastave, prekinuti pauzom za ručak. Uglavnom učenici donose Bento kutiju. Iako je većina viših srednjih škola mješovita u Zemlji Izlazećeg Sunca, ipak postoje škole samo za djevojčice ili samo za dječake.
🤩 Sveučilište i visoke škole
Za ulazak na sveučilište (daigaku 大学), studenti moraju položiti Daigakenyugakehigun: ključnu diplomu za studente, koja izaziva puno stresa. Naime, njihova profesionalna budućnost se odlučuje ovdje. Ovisno o rezultatima, mladi će moći ili ne moći upisati željeni smjer. U Japanu sveučilišni studij traje 4 godine za prvostupnika (Bachelor), 6 godina za magisterij i 9 godina za doktorat.
🏫 Škola u Japanu: razlike u odnosu na Francusku
Iako škola u Japanu u nekim aspektima nalikuje školi u Francuskoj, ipak postoje izražene razlike, bilo na razini učenja, školskog ritma ili usađenih vrijednosti.
🤯 Učenje temeljeno na memoriranju
Francuski obrazovni sustav pokušava njegovati analitički duh, dok u Japanu učenici prate magistralnu nastavu i učenje se temelji na metodi „učenja napamet“. Problem je u tome što mladi Japanci nisu poticani na razvijanje kritičkog razmišljanja ili inicijative. Tako se neki mogu naći u poteškoćama čim se suoče sa situacijama koje izlaze iz njihovih rutina.
🕰 Školski ritam u Japanu
U arhipelagu školska godina ne počinje u rujnu, već u travnju i završava u ožujku. Da, početak školske godine uvijek je 1. travnja, tijekom cvjetanja trešanja. U Japanu se školska godina sastoji od tri tromjesečja odvojena ljetnim, božićnim i proljetnim praznicima. Od sveučilišta se godina dijeli na dva semestra. Valja napomenuti da Japanci nemaju sreću imati toliko praznika kao Francuzi. S druge strane, nastava završava ranije tijekom dana, posebno u nižim srednjim i osnovnim školama.
👩🎓 Nošenje uniforme u japanskim školama
Nošenje uniforme uobičajena je pojava u školskim ustanovama, osobito u japanskim nižim i višim srednjim školama. Zbog svoje kulture, zemlja je pristaša kolektivnog života i zagovara određeni konformizam. Iako učenici uglavnom dobro prihvaćaju uniformu, ona se također može smatrati nedostatkom slobode i ponekad izaziva skandale. Naime, koncept se ponekad dovodi do ekstrema i cjepidlači se oko duljine suknji ili boje kose. Također, u nekim ustanovama djevojke ne smiju nositi tajice čak ni kada je jako hladno. Što baš i nije jako udobno. 🤷♀️
⚽ Nastava i izvannastavne aktivnosti
U japanskim školama specifični predmeti nadopunjuju opće obrazovanje. Uz matematiku, znanost, japanski jezik… učenici uče tradicionalne umjetnosti poput kaligrafije i poezije. Isto tako, učitelji pripremaju nove generacije za kolektivni život moralnim, društvenim odgojem itd.
Kao što smo vidjeli gore, japanska djeca i studenti uvijek prakticiraju izvannastavne aktivnosti nakon škole ili vikendom. Učlanjuju se u sportske, umjetničke ili kulturne klubove zvane bukatsu i sudjeluju na natjecanjima na nacionalnoj razini.
Izvor: nemuyoake.wordpress.com
🙇♂️ Strogoća, disciplina i elitizam
U školi postoji velik pritisak od strane japanskog društva. U arhipelagu se ne ponavlja razred i ne preskaču razredi. Konačno, razina jezika je različita ovisno o hijerarhiji osobe kojoj se obraćate. Zbog toga učenici vrlo brzo uče pokoravati se starijima i onima koji imaju više iskustva.
U Japanu je školska dokumentacija presudna za ulazak u cijenjene ustanove. Sustav ocjenjivanja funkcionira na principu postotka. Ulazak na fakultet, u višu srednju, nižu srednju školu, pa čak i u osnovnu školu uvjetovan je natjecanjima, što dovodi do određenog elitizma. Treba znati da se tržište rada uvelike temelji na ugledu sveučilišta. Stoga ne čudi da mnogi učenici pohađaju večernje sate (juku).
A vi, što mislite o japanskom školskom sustavu?
